Kroničan nedostatak radne snage poznata je boljka hrvatskog gospodarstva.
I dok se nedostatak radnika u turizmu, građevinarstvu i industriji nadomješta strancima - velik je problem sa stručnim kadrovima. Posebice u državnim službama i lokalnoj administraciji - gdje je školovane kadrove teško zadržati plaćama nižim od onih koje mogu dobiti u realnom sektoru.
Čak 800 predmeta na "grbači" svakog službenika. Županijski Upravni odjel za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove - puca po šavovima.
- Mi funkcioniramo prema van dosta normalno. No unutra su određeni službenici jako prenapregnuti - jer moraju raditi puno više stvari od onih koje bi inače radili da možemo popuniti sva radna mjesta za koja imamo potrebu, rekao je Marko Jelić, šibensko-kninski župan.
Nasušno nedostaje arhitekata, građevinara odnosno inženjera općenito. Uz to već i pravnika i ekonomista.
- Zbog toga što inženjera na tržištu jednostavno nema dovoljno, a osim toga, plaće su u realnom sektoru značajno više, dodao je Jelić.
Povećanje osnovice za plaće - u zakonskim okvirima, brojnije i izdašnije stipendije za školovanje deficitarnih struka - pokušaji su rješavanja gorućih kadrovskih problema.
U Kninu pak strahuju za budućnost europskih projekata. Trenutačno je 16 aktivnih gradilišta.
- Mi smo se na neki uspjeli, da tako kažem, rastegnuti da s postojećim kadrovima, koje smo uspjeli skupiti - da odrađujemo te projekte. Ali, za sljedeću perspektivu na raspolaganju će biti još puno, puno više sredstava, kazao je Marijo Ćaćić, gradonačelnik Knina.
Sposobne stručnjake jednostavno nemaju zakonske mogućnosti financijski motivirati u dovoljnoj mjeri.
- Na žalost, jedan dio kadrova uvijek, kad stekne određene kompetencije i znanja, odlazi iz javnog sektora u privatni, gdje može ostvarivati veća primanja nego u javnom, izjavio je Ćaćić.
Zdenko, koji ima 73 godine radi na tokarskom stroju. Koliko kod radnika vrijedi znanje, iskustvo i motiv - dobro znaju u betinskom škveru.
- Zdenko je, on je mladić. Vi u radu ne možete vidjeti njegove godine, u radu se ne vidi. On to radi s toliko ljubavi - svako jutro krene prvi, završi i iza sebe počisti. On je primjer svima drugima, rekao je Ante Bekavac, direktor Brodogradilišta Betina.
Gospodin Zdenko je mentor mladim kolegama. Golemo znanje rezultat je kvalitetnog školovanja i posvećenosti poslu.
- Ja sam došao u ovo brodogradilište na naukovanje 1964. godine, u lipnju. Jedno 6-7 sati smo svaki dan radili, a popodne u školi do 10 navečer. Svaki dan - tri godine, kazao je Zdenko Bilić, tokar.
Iako je ušao u 73. - ne misli stati. Radit će - kaže - dok god može. Za sebe i zajednicu.